Bezbednost na radu u građevinarstvu
Građevinarstvo

Oprema za bezbednost na radu u građevinarstvu – šta ne sme nedostajati?

Građevinarstvo spada među poslove sa povećanim rizikom jer se rad obavlja na visini, uz mašine, alate, električne instalacije, teške materijale, prašinu, buku i kretanje vozila na gradilištu. Zbog toga oprema za bezbednost na radu u građevinarstvu mora da bude izabrana prema konkretnim poslovima, proceni rizika i uslovima na terenu. Nije dovoljno da radnici imaju osnovnu opremu. Potrebno je da svaka stavka ima jasnu namenu, da odgovara poslu i da se koristi pravilno tokom celog radnog vremena.

Kada želite da obezbedite radnicima odgovarajuću zaštitu na radu, Safety Shop zaštitna oprema za rad predstavlja jedno od najboljih rešenja jer na jednom mestu obuhvata opremu za glavu, oči, lice, ruke, stopala, disajne organe, sluh, rad na visini i vidljivost na gradilištu.

Bezbednost na gradilištu počinje pre izlaska radnika na teren. Poslodavac mora da sagleda rizike, organizuje posao, obezbedi ličnu i kolektivnu zaštitu, sprovede obuku i pripremi prvu pomoć. Radnik, sa druge strane, mora da koristi opremu pravilno i da se pridržava uputstava. Kada jedan deo tog sistema izostane, povećava se rizik od povreda, prekida rada, kazni i ozbiljnih posledica po ljude.

Zakonski okvir za bezbednost na radu u građevinarstvu

Bezbednost na gradilištu počinje procenom rizika, a ne izborom opreme|Shutterstock

U Srbiji se zaštita na radu u građevinarstvu oslanja na više propisa. Osnovu čini Zakon o radu, koji zaposlenom daje pravo na bezbednost i zaštitu života i zdravlja na radu. Detaljna pravila uređuje Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, dok posebni pravilnici i uredbe propisuju obaveze u vezi sa ličnom zaštitnom opremom, gradilištima, obukom, prvom pomoći i radom sa opremom.

Za građevinske poslove posebno je značajno to što se oprema ne određuje napamet. Poslodavac mora da ima akt o proceni rizika i da na osnovu njega odredi koja oprema je obavezna za svako radno mesto. Drugačiju zaštitu treba radnik koji radi na armiranju, drugačiju radnik koji radi na krovu, a drugačiju osoba koja seče beton, vari, koristi hemikalije ili radi u zatvorenom prostoru sa prašinom i isparenjima.

Šta poslodavac mora da obezbedi?

Poslodavac je dužan da obezbedi bezbedne uslove rada, odgovarajuću opremu, obuku i nadzor. Za građevinarstvo to obuhvata:

  • akt o proceni rizika za poslove koji se obavljaju
  • ličnu zaštitnu opremu u skladu sa rizicima
  • kolektivne mere zaštite, kao što su ograde, mreže i zaštita otvora
  • bezbedne skele, merdevine, platforme i prolaze
  • uređenje gradilišta pre početka rada
  • prvu pomoć i obučena lica za pružanje prve pomoći
  • jasnu signalizaciju i kontrolu pristupa gradilištu
  • obuku zaposlenih za bezbedan rad
  • ispravnu opremu za rad, alate, instalacije i mašine

Lična zaštitna oprema mora da bude dostupna zaposlenima bez finansijskog tereta po njih. Oprema mora da bude ispravna, čista, održavana i prilagođena poslu, veličini i uslovima rada.

Šta zaposleni mora da radi?

Radnik mora da koristi opremu na način koji je propisan i objašnjen tokom obuke. Šlem nema zaštitnu ulogu kada se nosi nepravilno, pojas za rad na visini nije dovoljan bez pravilnog sidrišta, a maska za prašinu nema efekat kada ne naleže uz lice. Zbog toga obuka ne sme da ostane samo formalnost. Radnik treba da zna kada se koja oprema koristi, kako se proverava pre upotrebe i kada se povlači iz rada zbog oštećenja.

Osnovna oprema za bezbednost na radu u građevinarstvu

Svako gradilište ima svoje rizike, ali određena oprema predstavlja osnovu zaštite u građevinarstvu. Ona se odnosi na najčešće opasnosti: pad predmeta, ubod, posekotinu, klizanje, prašinu, buku, varnice, udar, pad sa visine i slabiju vidljivost u zoni mašina.

Osnovna zaštitna oprema predstavlja prvi nivo odbrane od najčešćih rizika na gradilištu|Shutterstock

Zaštitni šlem

Zaštitni šlem spada u osnovnu opremu na gradilištu. Koristi se zbog rizika od pada materijala, udara glavom u konstrukciju, rada ispod skele, montaže, rušenja, rada oko dizalica i kretanja kroz zone u kojima se istovremeno obavlja više poslova.

Šlem treba da bude odgovarajuće veličine, stabilan na glavi i bez oštećenja. Unutrašnja postava, kaiš i školjka moraju da budu ispravni. Oštećen, naprsao ili deformisan šlem treba odmah zameniti.

Kada je šlem posebno važan?

  • kod rada ispod skele
  • kod kretanja pored dizalica i kranova
  • kod rušenja i demontaže
  • kod montaže prefabrikovanih elemenata
  • kod rada u iskopima
  • kod rada u objektu gde postoji opasnost od pada materijala

Zaštitna obuća

Zaštitne cipele ili čizme štite stopala od pada predmeta, probijanja đona, klizanja, vlage, blata, betona, ulja i neravnog terena. U građevinarstvu se najčešće koristi obuća sa zaštitnom kapicom, protivkliznim đonom i zaštitom od probijanja.

Kod radova na otvorenom potrebna je obuća koja trpi vlagu i grublje uslove rada. Kod poslova sa betonom, hemikalijama ili uljima treba obratiti pažnju na otpornost materijala. Kod električnih rizika potrebna je obuća sa odgovarajućim svojstvima za taj tip opasnosti.

Zaštitne rukavice

Rukavice se biraju prema poslu. Jedne rukavice nisu dovoljne za sve građevinske radove. Za armaturu su potrebne rukavice koje štite od posekotina i probijanja. Za beton i hemikalije potrebna je zaštita od kontakta sa materijama koje iritiraju kožu. Za varenje su potrebne rukavice otporne na toplotu i varnice.

Najčešće vrste rukavica na gradilištu su:

  • rukavice za mehaničke rizike
  • rukavice otporne na sečenje
  • rukavice za rad sa betonom i malterom
  • rukavice za hemikalije
  • rukavice za zavarivanje
  • rukavice za hladne i vlažne uslove

Rukavice treba zameniti kada se pocepaju, izgube zaštitni sloj, ukrute se ili više ne omogućavaju siguran hvat.

Zaštita očiju i lica

Zaštitne naočare i viziri potrebni su kod sečenja, brušenja, bušenja, štemovanja, rada sa hemikalijama, prskanja, varenja i rada sa materijalom koji se rasipa. Sitne čestice, opiljci, varnice i kapljice hemikalija mogu da izazovu ozbiljne povrede oka u sekundi.

Za radove sa brusilicama i alatima koji odbacuju čestice preporučuju se naočare ili vizir. Kod zavarivanja je potrebna maska za zavarivanje sa odgovarajućim zatamnjenjem i zaštitom lica.

Izbor opreme prema riziku na gradilištu

Pravilan izbor opreme počinje prepoznavanjem konkretnog rizika|Shutterstock
Rizik na gradilištu Oprema koja je potrebna Tipični poslovi
Pad predmeta i udar glavom Zaštitni šlem Rad ispod skele, montaža, rušenje, rad pored dizalica
Klizanje, ubod i pad materijala na stopalo Zaštitna obuća Betoniranje, armiranje, iskopi, transport materijala
Posekotine i ogrebotine Zaštitne rukavice Rad sa armaturom, oplatom, limom i alatima
Prašina i čestice Maska, polumaska, filteri Sečenje betona, brušenje, štemovanje
Varnice i toplotni rizici Rukavice za zavarivanje, vizir, maska za varenje Varenje, sečenje metala, rad sa vrućim delovima
Buka Čepići ili antifoni Pneumatski čekići, bušilice, testere, kompresori
Pad sa visine Uprtač, uže, apsorber energije, sidrište Krovovi, skele, konstrukcije, montaža
Slaba vidljivost Reflektujuća odeća Rad pored vozila, mašina i saobraćajnica
Hemikalije i isparenja Rukavice za hemikalije, maska, filteri, zaštitne naočare Hidroizolacija, farbanje, premazi, čišćenje
Povrede na lokaciji Prva pomoć Sva gradilišta i sve smene

Zaštita disajnih organa

Građevinski radovi stvaraju prašinu, paru, gasove i isparenja. Kod sečenja betona, brušenja, štemovanja, rada sa izolacionim materijalima, premazima, bojama i hemikalijama potrebna je zaštita disajnih organa. Obična maska nije dovoljna za svaku situaciju. Vrsta zaštite zavisi od toga da li je prisutna prašina, organska isparenja, gasovi, manjak kiseonika ili rad u zatvorenom prostoru.

Obavezna zaštita disajnih organa

  • filtrirajuće maske za čestice
  • polumaske sa zamenljivim filterima
  • maske za celo lice
  • filteri za čestice, gasove i paru
  • izolacioni aparati za posebne uslove

Kod rada u šahtovima, rezervoarima, podrumima i drugim zatvorenim prostorima potrebna je posebna procena rizika. Ulazak u prostor sa manjkom kiseonika ili štetnim gasovima ne sme se obavljati bez odgovarajuće procedure, merenja, nadzora i opreme.

Zaštita sluha

Buka na gradilištu dolazi od pneumatskih čekića, bušilica, testera, brusilica, kompresora, mašina i vozila. Kada je nivo buke visok, zaštita sluha je obavezna. Čepići i antifoni štite sluh, ali moraju da odgovaraju nivou buke i načinu rada.

Zaštita sluha treba da bude dostupna radnicima koji rade sa bučnim alatima, kao i onima koji rade u neposrednoj blizini izvora buke. Poslodavac treba da organizuje rad tako da se izlaganje buci smanji koliko god je tehnički izvodljivo.

Oprema za rad na visini

Pad sa visine i dalje je među najčešćim uzrocima teških povreda u građevinarstvu|Shutterstock

Rad na visini je jedan od najvećih rizika u građevinarstvu. Pad sa skele, krova, platforme, konstrukcije ili ivice objekta nosi ozbiljne posledice. Zbog toga oprema za rad na visini mora da bude izabrana pažljivo, pregledana pre upotrebe i korišćena samo uz obuku.

Šta obuhvata zaštita od pada?

Zaštita od pada obuhvata:

  • sigurnosni uprtač
  • sigurnosno uže
  • apsorber energije
  • spojne elemente
  • sidrišne tačke
  • horizontalne i vertikalne sisteme osiguranja
  • zaštitne mreže
  • ograde i platforme

Kolektivna zaštita ima prednost. To znači da se prvo postavljaju ograde, mreže, platforme i zaštita otvora. Lična oprema za rad na visini koristi se kada rizik nije moguće ukloniti kolektivnim merama ili kada priroda posla podrazumeva dodatno osiguranje radnika.

Provera opreme za rad na visini

Pre korišćenja treba proveriti da li postoje oštećenja na trakama, šavovima, kopčama, karabinerima, užetu i apsorberu energije. Oprema koja je učestvovala u zaustavljanju pada mora da se povuče iz upotrebe i pregleda prema uputstvu proizvođača.

Kolektivna zaštita na gradilištu

Lična oprema ne zamenjuje uređenje gradilišta. Bez zaštitnih ograda, poklopaca za otvore, stabilnih skela, bezbednih prolaza i jasne signalizacije, rizik ostaje visok. Kolektivne mere štite više ljudi istovremeno i predstavljaju osnovu bezbednog rada.

Najefikasnije mere zaštite štite više radnika istovremeno|Shutterstock

Ograde, otvori i ivice

Svi otvori u podovima, pločama i konstrukciji treba da budu zatvoreni, ograđeni ili jasno označeni. Ivice sa kojih postoji rizik od pada treba obezbediti zaštitnom ogradom. Poklopci preko otvora moraju da budu stabilni, nosivi i obezbeđeni od pomeranja.

Skele i platforme

Skele moraju da budu pravilno postavljene, stabilne i pregledane. Radna platforma treba da ima odgovarajuću širinu, zaštitnu ogradu i siguran pristup. Improvizovane platforme, nestabilne daske i neproverene konstrukcije ne pripadaju gradilištu koje poštuje pravila bezbednosti.

Saobraćaj i kretanje po gradilištu

Gradilište mora da ima obeležene prolaze za radnike, zone kretanja mašina, mesta za utovar i istovar i površine za skladištenje materijala. Reflektujuća odeća je posebno važna tamo gde se ljudi kreću pored kamiona, bagera, viljuškara i drugih mašina.

Prva pomoć na gradilištu

Prva pomoć mora da bude dostupna u svakoj smeni i na svakoj lokaciji rada. Na gradilištu treba da postoji ormarić ili torba prve pomoći sa propisanim sadržajem, a određeni broj zaposlenih mora da bude osposobljen za pružanje prve pomoći.

Šta treba da sadrži komplet prve pomoći?

Komplet prve pomoći treba da sadrži:

  • sterilne gaze i komprese
  • zavoje različitih dimenzija
  • trougle marame
  • flastere
  • makaze zaobljenih vrhova
  • rukavice za jednokratnu upotrebu
  • antiseptik
  • vatu
  • sigurnosne igle
  • uputstvo za pružanje prve pomoći

Na vidnom mestu treba istaći brojeve hitne pomoći, vatrogasaca, policije, odgovornog lica na gradilištu i lica osposobljenog za prvu pomoć.

Dokumentacija koja prati opremu i gradilište

Bezbednost na radu ne završava se kupovinom opreme. Potrebna je i dokumentacija koja pokazuje da je oprema pravilno izabrana, da su rizici procenjeni i da su radnici obučeni.

Obavezna dokumentacija

Na gradilištu treba pripremiti:

  1. akt o proceni rizika
  2. spisak lične zaštitne opreme po radnim mestima
  3. dokaz o obuci zaposlenih
  4. uputstva za bezbedan rad
  5. zapisnike o pregledima opreme za rad
  6. dokumentaciju za skele, platforme i druge konstrukcije
  7. plan preventivnih mera kada je propisan
  8. evidenciju o prvoj pomoći i osposobljenim licima
  9. prijavu gradilišta nadležnim organima kada je obavezna
  10. obeležavanje opasnih zona, prolaza i evakuacionih puteva

Kako izabrati odgovarajuću opremu za gradilište?

Izbor opreme treba da prati konkretne radove. Pre kupovine potrebno je proći kroz poslove koji će se izvoditi, uslove na lokaciji, broj radnika, prisustvo mašina, visinu rada, vremenske uslove, buku, prašinu, hemikalije i prostor u kojem se radi.

Praktična kontrolna lista pre početka rada

Pre početka radova proverite:

  • da li svaki radnik ima šlem, obuću i rukavice
  • da li su obezbeđene naočare, viziri i maske za poslove sa česticama
  • da li postoji zaštita sluha za bučne radove
  • da li je oprema za rad na visini pregledana i ispravna
  • da li su skele, merdevine i platforme stabilne
  • da li su otvori i ivice zaštićeni
  • da li su opasne zone obeležene
  • da li su prolazi čisti i prohodni
  • da li je prva pomoć dostupna
  • da li su radnici prošli obuku za poslove koje obavljaju

Kada opremu treba zameniti?

Opremu treba zameniti kada je oštećena, deformisana, probušena, naprsla, istrošena ili kada više ne pruža zaštitu za posao za koji se koristi. Isto važi za opremu kojoj je istekao rok upotrebe ili za opremu koja je bila izložena ozbiljnom opterećenju, padu, hemikalijama ili visokoj temperaturi.

Najčešće greške na gradilištima

Na gradilištima se problemi javljaju kada se oprema kupuje okvirno, bez povezivanja sa konkretnim rizicima. Drugi problem je formalno korišćenje opreme, gde radnik ima zaštitu, ali je ne nosi pravilno ili je skida tokom rada. Treći problem je oslanjanje samo na ličnu opremu, dok su otvori, ivice, skele i prolazi loše obezbeđeni.

Greške koje treba izbegavati

  • isti tip rukavica za sve poslove
  • korišćenje oštećenih šlemova i vizira
  • rad na visini bez sigurnog sidrišta
  • zaštitne naočare dostupne samo delu ekipe
  • maske bez odgovarajućeg filtera
  • rad pored mašina bez reflektujuće odeće
  • neobeleženi otvori i ivice
  • improvizovane platforme
  • nedostupna prva pomoć
  • obuka sprovedena samo na papiru

Zaključak

Oprema za bezbednost na radu u građevinarstvu mora da bude deo celog sistema zaštite, zajedno sa procenom rizika, obukom, uređenjem gradilišta, kolektivnim merama i prvom pomoći. Šlem, zaštitne cipele, rukavice, naočare, maske, zaštita sluha, reflektujuća odeća i oprema za rad na visini predstavljaju osnovu, ali njihova puna vrednost dolazi tek kada su pravilno izabrani, ispravni i korišćeni na vreme.

Za poslodavce, kvalitetna zaštitna oprema znači manje rizika, bolju organizaciju rada i usklađenost sa propisima. Za radnike, ona znači sigurniji radni dan i veću zaštitu od povreda. Zato priprema gradilišta treba da počne jasnim pitanjem: šta tačno radnik radi, kom riziku je izložen i koja oprema mu je potrebna da posao obavi bezbedno?

Ivana

Ivana Marković je arhitekta sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti savremenih građevinskih rešenja i energetskih ušteda. Njena stručnost obuhvata rad sa panelnim i modularnim kućama, kao i analizu efikasnih tehnika gradnje.

Vrati se na vrh